AARON GREENBERG
Aaron Greenberg pridružio se Regionalnom uredu UNICEF-a za Europu i središnju Aziju kao viši regionalni savjetnik za zaštitu djece u srpnju 2017., radeći na podršci vladama diljem Europe i središnje Azije u pitanjima koja se odnose na zaštitu djece. Prije toga, Aaron je četiri godine služio kao voditelj odjela za zaštitu djece u Gruziji, a potom četiri godine u Mijanmaru, gdje je usmjeravao UNICEF-ovu potporu vladi i partnerskim nevladinim organizacijama oko reformi socijalne skrbi, skrbi za djecu i pravosuđa. Ima iskustva u složenim kriznim situacijama u Eritreji, Sierra Leoneu, Mijanmaru, Siriji i Iraku, te s trenutnim sukobom i odgovorom na izbjegličku krizu u Ukrajini. Aaron je također radio u Odjelu za strateško planiranje Ureda glavnog tajnika Ujedinjenih naroda; u Centru za međunarodnu organizaciju i sigurnost Sveučilišta Columbia; i za lokalnu upravu u svom rodnom gradu New Yorku u SAD-u. Aaron je međunarodno priznati stručnjak u području reformi sustava zaštite djece, s posebnim fokusom na alternativnu skrb i socijalne usluge. Ima magisterij iz međunarodnih poslova na Columbijinoj Školi za međunarodnu i javnu upravu i prvostupničku diplomu iz engleske književnosti s Union Collegea. Aaron je ponosni otac blizanaca Lucije i Ethana.
DUBRAVKA MARUŠIĆ
Dubravka Marušić je socijalna pedagoginja s više od 30 godina profesionalnog djelovanja posvećenog zaštiti i promicanju prava djece. Većinu socijalnopedagoškog iskustva stekla je u sustavu socijalne skrbi, a karijeru je započela u Centru Zagreb-Dugave, najvećoj hrvatskoj ustanovi za djecu s problemima u ponašanju, radeći na pozicijama odgajateljice, a zatim voditeljice Odjela dijagnostike, prihvata i tretmana. Svoj put je 2012. nastavila u tadašnjem Ministarstvu socijalne politike i mladih, u ulozi načelnice Sektora za politike za djecu, mlade, obitelj i socijalnu politiku. Posljednjih osam godina djeluje u civilnom sektoru te je danas izvršna direktorica u Adopti-udruzi za potporu posvojanju.
Organizirala je i aktivno sudjelovala u provedbi brojnih stručnih skupova i edukacija u područjima svog stručnog interesa: prevencija i zaštita djece u riziku i s problemima u ponašanju, zaštita i promicanje prava djeca bez pratnje/u migracijama, problematika nestanaka djece i djece žrtve trgovanja, podrška unapređenju udomiteljstva i posvojenja te deinstitucionalizacija djece smještene u ustanovama socijalne skrbi.
Od osnivanja 1999., kroz razdoblje od 10 godina, obnašala je dužnost predsjednice Hrvatske udruge socijalnih pedagoga, a potkraj tog razdoblja je s radnom skupinom socijalnih pedagoga iz svih resora sudjelovala u pripremi prvog nacrta Zakona o socijalno-pedagoškoj djelatnosti.
Za svoj kontinuirani socijalnopedagoški angažman, 2010. godine je dobila Priznanje za doprinos razvoju socijalne pedagogije od Edukacijsko-rehabilitacijskog fakulteta i Hrvatske udruge socijalnih pedagoga.
JASNA ĆURKOVIĆ KELAVA
Jasna Ćurković Kelava, dr. med. je ravnateljica Centra za djecu Zagreb s ukupno 40 godina iskustva u skrbi o djeci, od čega osam godina u zdravstvu kao liječnica (specijalizacija pedijatrije), 1,5 godina kao pomoćnica ministrice za socijalnu skrb te 32 godine u socijalnoj skrbi kao ravnateljica Centra za djecu Zagreb.
Njeno profesionalno djelovanje i područje rada su skrb o djeci bez odgovarajuće skrbi i obitelji s djecom u riziku, posvajanje i udomljavanje djece, sigurno osamostaljivanje mladih iz sustava, rana razvojna podrška djece u sustavu socijalne skrbi i transformacija sustava i razvoj novih usluga za djecu i obitelji.
Dobitnica je priznanja Predsjednika Republike Hrvatske Red Danice Hrvatske s likom Katarine Zrinske za posebne zasluge u socijalnoj skrbi o djeci.
e-mail: jasnackelava@gmail.com
Dr. LUISA BRUMANA
Dr. Luisa Brumana predstojnica je Ureda UNICEF-a za Hrvatsku od 16. lipnja 2024.
Prije svog nedavnog imenovanja, dr. Brumana je od 2018. godine obnašala dužnost predstojnice Ureda UNICEF-a u Argentini. Prije toga radila je kao regionalna savjetnica za zdravlje, prehranu, WASH (voda, sanitacija i higijena) i HIV u Uredu UNICEF-a za Latinsku Ameriku i Karibe.
Dr. Brumana diplomirala je medicinu u Milanu, a magistrirala epidemiologiju na Londonskoj školi za higijenu i tropsku medicinu (LSHTM). UNICEF-u se pridružila 1998. godine u Angoli, nakon čega je kratko radila za različite humanitarne i razvojne institucije u Eritreji i Šri Lanki. Rad u UNICEF-u nastavila je 2004. godine kao stručnjakinja za zdravstvenu zaštitu majke i djeteta te HIV/AIDS u Vijetnamu, a potom u Mozambiku.
Dr. Brumana je talijanske nacionalnosti, udana i ima troje djece. Osim talijanskog govori engleski, španjolski, francuski i portugalski jezik. U slobodno vrijeme voli putovati, aktivnosti na otvorenom, pilates, čitanje i ples.
MARGARETA MAĐERIĆ
Margareta Mađerić državna tajnica je Ministarstva rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike. Dužnost državne tajnice u ministarstvu nadležnom za poslove socijalne skrbi obnaša već nekoliko godina, a u ovom mandatu zadužena je za socijalne politike usmjerene zaštiti i promicanju prava djece i žrtava nasilja. Ima dugogodišnje iskustvo u području zaštite i promicanja prava ranjivih skupina. Njezin politički, stručni i građanski aktivizam usmjeren najranjivijim skupinama, među kojima posebno ističemo djecu i mlade te žrtve obiteljskog nasilja, prvenstveno se ogleda kroz proaktivno i pokretačko djelovanje u različitim institucijama, inicijativama i tijelima. Predsjednica je Vijeća za djecu koje je osnovano u svrhu kvalitetnije i učinkovitije provedbe Konvencije o pravima djeteta, članica je Radne skupine za pripremu Nacionalnog akcijskog plana provedbe rezolucije Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda o ženama, miru i sigurnosti (NAP) za razdoblje 2019.-2023. i zamjenica je predsjednika Nacionalnog tima za suzbijanje i borbu protiv nasilja nad ženama i nasilja u obitelji.
MARIE-CÉCILE ROUILLON
Marie-Cécile Rouillon je koordinatorica Europske komisije za prava djeteta u Glavnoj upravi za pravosuđe i potrošače od ožujka 2022. Odgovorna je za provedbu Strategije EU-a za prava djeteta i za usklađivanje prava djece u politikama EU-a. Blisko surađuje s organizacijama civilnog društva i dionicima za prava djece.
Radi u Europskoj komisiji od 2006. na zahtjevnim dosjeima, posebice u područjima unutarnjih poslova i migracija (npr. Pakt o migraciji i azilu, interoperabilnost informacijskih sustava EU-a, potpora Italiji i Grčkoj), zapošljavanja i socijalne uključenosti (Strategija EU za osobe s invaliditetom), Istraživanje i inovacije (u partnerstvu s Europskom investicijskom bankom) i obrazovanja i kulture. Diplomirala je na Sciences Po u Parizu, započela je svoju karijeru u upravljanju međunarodnim događajima u Europi i Japanu.
Prof. Dr. Sc. MARINA AJDUKOVIĆ
Prof. dr. sc. Marina Ajduković, radila je više od 35 godina kao profesorica na Studijskom Centru socijalnog rada Pravnog fakulteta u Zagrebu. Dugogodišnja je suradnica UNICEF-a u zagovaranju dobrobiti djece. Od 2006. do danas vodila je tri projekta koja je financirao UNICEF, a u suradnji s ministarstvom nadležnim za socijalnu skrb. Ishodi ovih projekata su vidljivo i značajno podigli razinu profesionalnog rada u području zaštite dobrobiti djece koja odrastaju u rizičnim okolnostima: „Prevencija separacije i rane intervencije s obiteljima pod rizikom“ (2008.-2009.), „Jačanje kapaciteta sustava socijalne skrbi za provođenje i praćenje mjere za zaštitu prava i dobrobiti djeteta u nadležnosti centra za socijalnu skrb“ (2013.-2015.) i „Sustavna podrška obiteljima s djecom: Procjenjivanje i smanjivanje rizika za dobrobit djece“ (2017.-2020.). Ključni ishodi navedenih projekata su instrumenti za procjenu sigurnosti i razvojnih rizika djece i standardizacija postupaka za evaluaciju ishoda vođenja slučajeva zaštite djece u sustavu socijalne skrbi.
U suradnji s UNICEF-om vodila je za područje Hrvatske znanstveno-istraživački projekt Subjective wellbeing of children (Children’s World: The International Survey of Children’s Well-Being – ISCWeB) (2018.-2020.). Autorica je ili/i urednica pet publikacija čiji je izdavača UNICEF.
Prof. dr. sc. Marina Ajduković potaknula izradu prvog Etičkog kodeksa za istraživanja s djecom u Republici Hrvatskoj koji je 2003. godine usvojilo Vijeća za djecu RH. Nakon usvajanja ovog Kodeksa, kontinuirano je poticala, ali i kritički evaluirala njegovu primjenu, što je rezultiralo izradom revizije Kodeksa 2021. godine čija je su-autorica.
Za svoj rada u području zaštite prva i dobrobiti djece dobila je Godišnju nagradu Sabora Republike Hrvatske za promicanje najboljeg interesa djece u javnoj skrbi (2009.) te nagradu Sabora Republike Hrvatske za životno djelo za promicanje prava djeteta (2019.).
RALUCA PAINTER
Raluca Painter je voditeljica odjela Tržište rada, obrazovanje, zdravstvo i socijalne usluge u Glavnoj upravi za potporu strukturnim reformama (DG REFORM) Europske komisije. Odjel podupire države članice putem Instrumenta tehničke podrške (TSI), u osmišljavanju i provedbi reformi kao dijela njihovih napora za potporu otvaranju radnih mjesta i održivom rastu. Prethodno je Raluca radila 13 godina na politikama bankarstva i financijskih usluga u Glavnoj upravi za financijsku stabilnost, financijske usluge i uniju tržišta kapitala (DG FISMA) Europske komisije. Raluca je obnašala dužnost zamjenice i vršiteljice dužnosti voditelja odjela Komunikacijskog odjela DG FISMA. Radila je na bankovnoj uniji, ključnoj politici koja je pridonijela ponovnom uspostavljanju financijske stabilnosti nakon financijske krize uspostavom nove institucionalne arhitekture za poslovanje s bankama u europodručju i bila je voditeljica tima za inicijativu unije tržišta kapitala. Pravnica po obrazovanju, članica pariške komore, Raluca se Komisiji pridružila u veljači 2008. godine.
RAREȘ PETRU ACHIRILOAIE
Rareș Petru Achiriloaie obnaša dužnost predsjednika u rangu državnog tajnika u Nacionalnom tijelu za zaštitu prava djece i posvojenje (NAPCRA) u Vladi Rumunjske od 7. studenog 2023.
NAPCRA je središnje tijelo s regulatornom ulogom u svim aspektima sustava alternativne skrbi za djecu, prava djeteta, kao i posvojenja.
Rareș Petru Achiriloaie ima prvostupničku diplomu iz politike i međunarodnih odnosa sa SOAS-a, Sveučilišta u Londonu, a također je godinu dana sudjelovao u programu razmjene na fakultetu Sciences Po u Parizu. Svoje akademsko putovanje nastavio je s diplomom magistra komunikacija i odnosa s javnošću na Nacionalnom sveučilištu za političke studije i javnu upravu u Bukureštu.
Prethodna radna iskustva uključuju diplomatsku ulogu u Ministarstvu vanjskih poslova (pozicija je zamrznuta tijekom njegova mandata državnog tajnika) te brojne tehničke i savjetničke uloge za državne ministre, državne tajnike, predsjednike saborskih odbora i saborske zastupnike u javnim institucijama poput Ministarstva za Rumunje u inozemstvu, Ministarstvo gospodarstva, poduzetništva i turizma i Zastupnički dom.
U NAPCRA-i, Rareș Petru Achiriloaie temelji svoju strategiju upravljanja na 4 stupa: (I) Projekti i javne politike; (II) Suradnja i transparentnost; (III) Menadžment i javna uprava; (IV) Međunarodni odnosi. Značajna postignuća uključuju:
- Uspješan završetak Team-Upa, najvećeg projekta socijalnih usluga financiranog izvana u povijesti Rumunjske, koji je obučavao više od 11 000 pomoćnica majkama.
- Reforme postupaka i kriterija za licenciranje udomitelja u Rumunjskoj.
- Koordinacija EU jamstva za svako dijete (ECG) na nacionalnoj razini. ECG predstavlja akcijski plan za smanjenje broja djece u riziku od siromaštva ili socijalne isključenosti za 500 000 do 2030. godine, pri čemu je Rumunjska prva država članica EU-a koja je podnijela dvogodišnje izvješće Europskoj komisiji.
- Izbor u Uredu Upravnog odbora za prava djeteta (CDENF) Vijeća Europe. Predsjednik NAPCRA-e izabran je u svibnju 2024. u ovo ključno međuvladino tijelo.
- Pokretanje reorganizacije Državnog tijela za zaštitu prava djece i posvojenje.
- Implementacija internog digitalnog sustava.
SANJA HELFRIH
Zovem se Sanja Helfrih, mag.soc.rada sam. Moj profesionalni put je započeo radom kao odgajatelj u Dječjem vrtiću Vrbik, nakon čega odlazim u Odgojni zavod Turopolje, gdje odrađujem pripravnički staž radeći kao odgajatelj. Davne 1998.g. zapošljavam se u Centru za socijalnu skrb Samobor, gdje sam obavljajući poslove u svim Odjelima, a najduže na poslovima zaštite djece, mladih i obitelji, stekla bogato radno, a i životno iskustvo. 2020.g. postajem ravnatelj navedenog Centra, te rukovodeću dužnost obnašam četiri godine. Trenutno sam zaposlena u Središnjoj službi Hrvatskog zavoda za socijalni rad u Sektoru za upravljanje i razvoj ljudskih resursa u Službi za profesionalni razvoj i usavršavanje. Tijekom svog profesionalnog staža sudjelujem u panel raspravama u organizaciji različitih suradnih institucija i udruga, te provodim edukacije i stručna usavršavanja kolega iz sustava socijalne skrbi i vanjskih suradnika.
ŠTEFICA KARAČIĆ
Socijalna radnica, predsjednica Hrvatske udruge socijalnih radnika od 2009 godine. Nakon 45 godina socijalnog rada u području zdravstva i socijalne skrbi od 2022. godine je u mirovini. Više od 20 godina bila je angažirana na poslovima rukovođenja centrima za socijalnu skrb i domom socijalne skrbi.
Tijekom bogatog profesionalnog djelovanja kontinuirano se stručno usavršavala te je stekla dodatna znanja i vještine iz područja komunikacije, socijalnog rada s grupom, zaštite mentalnog zdravlja, prevencije i tretmana svih oblika ovisnosti, zaštite žrtava obiteljskog nasilja i žrtava trgovanja ljudima, psihosocijalnog tretmana počinitelja nasilja, zaštite djece i obitelji u riziku, socijalnog mentorstva, upravljanja promjenama i kriznog upravljanja, procjenjivanja i individualnog planiranja u socijalnom radu.
Kao predsjednica HUSR-a nositeljica je različitih projekata usmjerenih na jačanje integriteta i razvoj profesije socijalnog rada , promicanje socijalne pravde i zaštitu prava posebno osjetljivih socijalnih skupina i njihov položaj u društvu. Tijekom protekla dva desetljeća aktivno je uključena u programe dodatnog osnaživanja socijalnih radnika s ciljem podizanja standarda struke i sustava skrbi o djeci i obiteljima kao i drugim osobama i skupinama u riziku od socijalne isključenosti.
Zalagala se za reguliranje profesije donošenjem Zakona o djelatnosti socijalnog rada i osnivanje Hrvatske komore socijaln
STELA GRIGORAȘ
Stela Grigoraș je od ožujka 2018. godine zaposlena u Regionalnom uredu UNICEF-a za Europu i središnju Aziju, gdje pruža podršku UNICEF-ovim uredima u zemljama i vladama u provedbi reformi u području zaštite djece. U razdoblju od 2020. do 2023. godine Stela je koordinirala provedbu pilot-projekta i projekata tehničke podrške Europske komisije „Jamstvo za djecu“ u nekoliko država članica EU-a. U razdoblju od 2016. do 2017. Stela Grigoraș radila je kao ministrica zdravstva, rada i socijalne zaštite u Moldovi, gdje je vodila i provodila važne reforme u zaštiti djece i socijalnoj zaštiti, socijalnim uslugama, zapošljavanju i zdravstvenoj skrbi.
Između 1998. i 2016. radila je za britansku nevladinu organizaciju EveryChild, pružajući tehničku podršku nacionalnim i lokalnim vlastima u reformi alternativne skrbi, zaštite djece i socijalne zaštite u Moldovi, Europi, središnjoj Aziji i šire. U tom je razdoblju također bila članica odbora, zamjenica predsjednika i predsjednica Međunarodne udruge za udomiteljstvo.
Stela Grigoraș po struci je liječnica, ima doktorsku titulu iz sociologije i stekla je niz međunarodnih kvalifikacija, uključujući i one iz socijalnog rada.
Prof. Dr. Sc. ALEKSANDRA KORAĆ GRAOVAC
Aleksandra Korać Graovac redovita je profesorica u trajnom zvanju na Katedri za obiteljsko pravo Pravog fakulteta u Zagrebu te trenutno pročelnica Zavoda za građanskopravne znanosti i obiteljskopravnu znanost.
Predaje više predmeta na Pravnom fakultetu u Zagrebu predaje, a od 1995. do 2006. godine predavala je u Osijeku predmet Obiteljsko pravo. Predaje na nekoliko poslijediplomskih znanstvenih i specijalističkih studija na Sveučilištu u Zagrebu i na Srednjeeuropskoj akademiji u Budimpešti.
Bila je članicom mnogobrojnih radnih skupina Vlade RH: Radne skupine Vlade RH za usklađivanje hrvatskog zakonodavstva s Europskom konvencijom (1996.-1998.), Odbora za praćenje Europske konvencije Vlade RH (od 1998.), Radne skupine za usklađivanje hrvatskog zakonodavstva s Europskom socijalnom poveljom (1998. – 2000.), Radne skupine Državnog zavoda za zaštitu obitelji, materinstva i mladeži za izradu nacionalne obiteljske politike (2001.), radnih skupina za izradu Obiteljskog zakona (1998.,2003., 2007. i 2015.), te Radne skupine za izradu propisa o osobnim stanjima građana (2012.).
Članica je Međunarodnog udruženja za obiteljsko pravo, gdje je bila i članicom Izvršnog odbora Međunarodnog udruženja za obiteljsko pravo (The International Society of Family Law) 2006.-2008. godine, a u Vijeću Europe dopredsjednica Odbora stručnjaka za obiteljsko pravo (2006.-2008. godine).
Bila je aktivna u tijelima Vijeća Europe: u Europskom ovjerenstvu protiv rasizma i netolerancije (European Commission against Racism and Intolerance), u Odboru za pravnu suradnju Vijeća Europe 2011. i 2012. pri izradi preporuka toga tijela, i u ad hoc Odboru stručnjaka za izradu Preporuke o rješavanju roditeljskih sporova u slučaju promjene mjesta stanovanja djeteta.
Članica je osnivačica Akademije pravnih znanosti Hrvatske.
Znanstvena je savjetnica Ustavnog suda, surađivala je s Pravosudnom akademijom u izradi materijala za radionice namijenjene sucima, u nekoliko mandata članica stručnog povjerenstva za društvene znanosti za dodjelu Državne nagrade za znanost, bila je članica Odbora za društveno-humanističke znanosti Hrvatske zaklade za znanost, predsjednica je Povjerenstva za utvrđivanje kriterija i potvrdu izbora u zvanja Vijeća društveno-humanističkog područja te Povjerenstva za utvrđivanje kriterija i potvrdu izbora u zvanja Senata Sveučilišta u Zagrebu, te članica Matičnog odbora Ministarstva znanosti za polje pravo.
Članica je Nacionalnog povjerenstva za medicinski pomognutu oplodnju od 2018. godine.
Suautorica je tri sveučilišna udžbenika koja su doživjela više izdanja, komentara Obiteljskog zakona te nekoliko desetaka stručnih i znanstvenih radova.
Surađivala je u više projekata s UNICEF-om.
Dr. Sc. ANDREA ĆOSIĆ
Socijalna pedagoginja, zaposlena na Sveučilištu u Zagrebu na Edukacijsko-rehabilitacijskom fakultetu. Njezino podučavanje usmjereno je na komunikacijske i socijalne vještine, alternativnu skrb o djeci i mladima te procjenu potreba mladih s poremećajima u ponašanju. Sudjeluje na nekoliko istraživačkih i stručnih projekata u području alternativne skrbi i prava djece. Doktorski rad na Sveučilištu u Zagrebu na Edukacijsko-rehabilitacijskom fakultetu na temu razumijevanja uloge vršnjačke skupine u subjektivnoj dobrobiti adolescenta u skrbi obranila je 2024. godine. Članica je odbora Međunarodne mreže za sudjelovanje djece i mladih u alternativnoj skrbi (engl. International Network on the Participation of Children and Youth in Alternative Care, INPAC).
Dr. Sc. ANITA BARIŠIĆ
Dr. Sc. Anita Barišić je socijalna radnica, supervizorica psihosocijalnog rada i specijalizantica psihoterapije u području transakcijske analize. Poslijediplomski sveučilišni doktorski studij Socijalni rad i socijalna politika, studij Socijalni rad, na Pravnom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu završila je 2023. godine. Kontinuirano se stručno usavršava, a izdvaja završenu edukaciju za upotrebu vještina i tehnika Terapije igrom u radu s djecom (Centar Proventus), Interdisciplinarni program stručnog usavršavanja u području zaštite procesnih prava djeteta i komunikacije s djetetom (Pravni fakultet Osijek) i Program Pedagoško-psihološke-didaktičko-metodičke izobrazbe (Filozofski fakultet Osijek). Licencirana je trenerica voditelja mjere stručne pomoći i potpore u ostvarivanju skrbi o djetetu i voditelja mjere intenzivne stručne pomoći i nadzora nad ostvarivanjem skrbi o djetetu.
Do 2020. godine je bila zaposlena kao socijalna radnica u sustavu socijalne skrbi (Područnom uredu Hrvatskog zavoda za socijalni rad Osijek i Centru za pružanje usluga u zajednici Klasje Osijek), gdje je radila s djecom, mladima i obiteljima. Od 2020. godine radi kao asistentica na Sveučilištu Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, Pravnom fakultetu Osijek, na programu Studija socijalnog rada.
Sudjelovala je na mnogobrojnim znanstveno – stručnim konferencijama i projektima usmjerenim na zaštitu djece, mladih i obitelji kao edukatorica i suradnica supervizorica. Trenutno vodi Interni projekt na Pravnom fakultetu u Osijeku IP-PRAVOS-24 pod nazivom ”Stres, sagorijevanje i mentalno zdravlje pomagača (udomitelja)”.
Članica je Udruge socijalnih radnika Osječko-baranjske županije, Hrvatske komore socijalnih radnika, Hrvatskog društva za superviziju i organizacijski razvoj, Udruge transakcijskih analitičara i EATA-Europske asocijacije transakcijske analize.
Vlasnica je obrta „Accepta“ u kojem pruža usluge individualnog i grupnog savjetovanja i supervizije psihosocijalnog rada.
Godine 2024. je dobitnica Nagrade Osječko-baranjske županije u područje socijalne skrbi za zapažene rezultate u radu s najranjivijim skupinama društva i doprinos unaprjeđenju kvalitete rada djelatnika u području zdravlja i socijalne skrbi u 2023. godini.
ANJA TELTSCHIK
Anja Teltschik, Specijalistica za praćenje i evaluaciju – zaštita djece, Regionalni ured UNICEF-a za Europu i središnju Aziju (ECARO). Anja pruža tehničko vodstvo, smjernice i osiguranje kvalitete u području praćenja, evaluacije, unapređenja podataka i analitike u podršci UNICEF-ovog angažmana na zaštiti djece i socijalnoj isključenosti u regiji. Ima diplomu iz socijalnog rada, obučena je za obiteljskog terapeuta i ima diplomu studija javnog zdravstva. Radi u razvojnim i hitnim situacijama. Njezino radno iskustvo kreće se od pružanja zaštite djeci i socijalnih usluga u zajednici do rada na poziciji više globalne savjetnice i regionalne direktorice međunarodnih nevladinih organizacija te rada na poziciji više savjetnice i suradnice za nekoliko agencija UN-a i nacionalnih vlada. U svojoj trenutnoj ulozi radila je u Radnoj skupini za statistiku o djeci Konferencije europskih statističara koja je razvila Smjernice za statistiku o djeci iz 2022. godine. Također je bila ključna u organiziranju prvog sastanka stručnjaka UNECE-a/UNICEF-a 2024. godine o statistici o djeci i članica je Globalne radne skupine koja podržava razvoj Međunarodne statističke klasifikacije alternativne skrbi za djecu. Osim toga, rukovodi redovnim pregledom i revizijom regionalnih pokazatelja i metapodataka o zaštiti djece TransMonEE-a, inicijative za jačanje administrativnih sustava podataka o alternativnoj skrbi u regiji, te je vodila komponentu praćenja i podataka 3. faze testiranja Europske garancije za djecu u državama članicama EU i inicijativu DataCare.
E-pošta: ateltschik@unicef.org
DARIJO JURIŠIĆ
Darijo Jurišić, pravnik i sveučilišni specijalist upravljanja razvojem lokalne i regionalne samouprave, imenovan je u ožujku 2024. godine pravobraniteljem za osobe s invaliditetom. Prije toga, od 2016. godine obnašao je dužnost zamjenika pravobraniteljice za osobe s invaliditetom. Svoja radna iskustva stjecao je u Uredu državne uprave u Zagrebačkoj županiji, Ministarstvu gospodarstva, rada i poduzetništva, Ministarstvu rada i mirovinskoga sustava te Ministarstvu mora, prometa i infrastrukture. Tijekom godina rada u različitim državnim tijelima stekao je i značajno iskustvo na područjima ostvarivanja i zaštite ljudskih prava. Posljednjih 12 godina aktivno se bavi temama posebno važnim za djecu s teškoćama u razvoju i osobe s invaliditetom. Član je različitih stručnih i radnih skupina te sudionik brojnih domaćih i međunarodnih događanja.
Dr. JONATHAN LEIPOLDT
Dr. Jonathan Leipoldt viši je predavač i istraživač na Katedri razvojne psihologije Sveučilišta u Amsterdamu. Njegov primarni istraživački interes obuhvaća percepciju društvene klime, kvalitetu života i psihopatologiju mladih koji žive u (terapijskom) domu za mlade. Povrh toga, proučava složenost napuštanja srednje škole, identificira potencijalne prediktore i učinkovitost djelovanja programa za sprječavanje napuštanja škole. Jonathan također proučava ulogu društvenog okruženja u vezi između psihopatologije i formiranja identiteta adolescenata, pri čemu radi kao sumentor studentu doktorskog studija. Jonathana osobito zanima kvantitativna metodologija, odnosno modeliranje strukturnih jednadžbi i analiza latentnih klasa. Tim se metodama služi u svojim studijama da bi istražio kako mladi ljudi koji žive u terapijskom domu za mlade mogu najbolje zadovoljiti svoje različite potrebe.
Osim nastave i istraživanja, Jonathan radi i kao studentski savjetnik. Savjetuje studente koji pate od psihopatologije (u nastajanju) i osmišljava intervencije za vraćanje ili zadržavanje učenika i studenata u obrazovnom sustavu. Prije nego što je počeo raditi kao savjetnik, Jonathan je radio u bolničkoj psihijatrijskoj klinici za adolescente s poremećajima osobnosti.
EMILY DELAP
Emily Delap ima više od 25 godina iskustva u zaštiti djece, a posebno je osposobljena za pružanje alternativne skrbi. Kao sociologinja i znanstvenica po struci, Emily je provela brojne evaluacije i istraživanja te vodila projekte pružanja tehničke pomoći. Emily trenutačno radi za konzultantsku tvrtku Child Frontiers, za koju je provela evaluacije UNICEF-ovih programa reforme skrbi u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini, te UNICEF-ovog državnog programa u Uzbekistanu. Emily trenutačno vodi UNICEF-ovu regionalnu edukacijsku platformu o reformi skrbi u istočnoj i južnoj Africi. Za Global Services Workforce Alliance na području tri zemlje vodi projekt koji donosi perspektive pojedinaca iskusnih u području skrbi radi izgradnje kapaciteta za socijalni rad. Magistrirala je socijalnu politiku na fakultetu London School of Economics.
FILOMENA PEREIRA
Magisterij iz Specijalnog obrazovanja, na Sveučilištu u Lisabonu. Profesorica Inkluzivnog obrazovanja i inkluzije osoba s invaliditetom na visokim učilištima. Bivša ravnateljica Odjela za specijalno i inkluzivno obrazovanje, savjetovanje i psihologe, portugalskog Ministarstva obrazovanja. Od 1997. kao ravnateljica Odjela za posebne potrebe i inkluzivno obrazovanje, uključena u zakonodavstvo, strateške dokumente, programe osposobljavanja nastavnika i smjernice za praktični rad. Autorica i koautorica nekoliko publikacija na temu posebnih odgojno-obrazovnih potreba i inkluzivnog obrazovanja. Sudjelovanje u raznim radnim skupinama Europske unije na temu posebnih potreba i inkluzivnog obrazovanja. Već 28 godina, predstavnička članica odbora u Europskoj agenciji za posebne potrebe i inkluzivno obrazovanje. Posljednjih 15 godina međunarodna konzultantica Svjetske banke i UNICEF-a za provedbu politika inkluzivnog invaliditeta, inkluzivnog obrazovanja i pružanja usluga skrbi za djecu s teškoćama u razvoju. Članica OECD-ovog programa Snaga kroz raznolikost, Analize i pregleda inkluzivnog obrazovanja u Portugalu, te u Dizajniranju nacionalnog sustava za praćenje provedbe portugalskog zakonodavstva o inkluzivnom obrazovanju, u okviru Programa podrške strukturnim reformama, Glavne uprave za potporu strukturnim reformama (DG REFORM), Europska komisija.
Prof. Dr. Sc. GABRIJELA RATKAJEC GAŠEVIĆ
Izv.prof.dr.sc. Gabrijela Ratkajec Gašević, zaposlena na Odsjeku za poremećaje u ponašanju, Edukacijsko – rehabilitacijskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Socijalna pedagoginja, savjetodavna psihoterapeutica realitetne terapije, polaznica psihoterapijske edukacije iz grupne analize. Trenutno, uz nastavne i znanstvene aktivnosti, na Edukacijsko – rehabilitacijskom fakultetu obnaša funkciju voditeljice Nastavno – kliničkog centra. Doktorirala je 2013. godine na Studijskom centru socijalnog rada Pravnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu na temu spremnosti na promjenu i savjetovališni tretman adolescenata s problemima u ponašanju. Područja njenog znanstvenog i stručnog interesa uključuju psihosocijalno savjetovanje djece, mladih u riziku te njihovih roditelja, pristup u radu s ranjivim skupinama mladih, rad s obitelji korisnika s problemima u ponašanju, kapacitete za promjenu ponašanja, unaprjeđenje vještina kroz grupne intervencije, biografski rad s djecom i mladima u izvanobiteljskoj skrbi te nasilje u vezama mladih. Ima dvadesetogodišnje iskustvo u radu s mladima s problemima u ponašanju kroz psihosocijalno savjetovanje i provedbu grupnih programa s adolescentima i roditeljima mladih s problemima u ponašanju u različitim sustavima podrške i pomoći. Istraživanja i spoznaje objavila je u preko 30 znanstvenih i stručnih radova te stručnih knjiga. Sudjelovala je kao izlagačica, članica organizacijskog ili programskog odbora na brojnim domaćim i međunarodnim znanstvenim i stručnim skupovima.
INA VERZIVOLLI
Ina Verzivolli radi kao stručnjakinja za zaštitu djece u Regionalnom uredu UNICEF-a za Europu i središnju Aziju, pružajući potporu više od 25 država u pristupu pravdi i sprječavanju nasilja. Prethodno je koordinirala treću fazu europskog jamstva za djecu u borbi protiv siromaštva među djecom. Kao ravnateljica albanske Državne agencije za prava i zaštitu djece provodila je značajne nacionalne reforme za zaštitu djece. Na međunarodnoj je razini gđa. Verzivolli, između ostalog, obnašala dužnost potpredsjednice Odbora iz Lanzarotea i predsjednice ad hoc Odbora za prava djece Vijeća Europe. Ima titulu magistre znanosti međunarodnog razvoja Diplomskog instituta u Ženevi.
Prof. Dr. Sc. IRENA MAJSTOROVIĆ
Prof. dr. sc. Irena Majstorović je nastavnica na Katedri za obiteljsko pravo Pravnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Na istom je fakultetu diplomirala 1997. godine, magistrirala s radom „Bračni ugovor“ 2005. godine, te stekla doktorat znanosti s disertacijom „Harmonizacija i unifikacija europskoga obiteljskog prava – temelji, načela i prijepori“ 2009. godine.
Od 2011. zamjenica je voditeljice Poslijediplomskog sveučilišnog interdisciplinarnog specijalističkog studija prava djece te članica Vijeća studija. Od 2011. godine koordinatorica je Pravnog fakulteta u Zagrebu za studente s invaliditetom. Od 2004. do 2011. godine bila je izvršna urednica Zbornika Pravnog fakulteta u Zagrebu, a od 2017. do 2021. glavna urednica Godišnjaka Akademije pravnih znanosti Hrvatske.
Kao istraživač je sudjelovala u projektima koji su se provodili uz potporu Pravnog fakulteta, Sveučilišta u Zagrebu te Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta, kao i u međunarodnom Erasmus projektu CREAN – Children’s Rights Erasmus Academic Network te programu o zaštiti djece bez pratnje raseljene iz Ukrajine koji je proveo Pravni fakultet u suradnji s Uredom UNICEF-a za Hrvatsku.
Bila je članica radnih skupina za izradu nacrta zakona relevantnih za obiteljsko pravo (izrada nacrta prijedloga Obiteljskog zakona (2016. i 2023.), Zakona o obiteljskom savjetovanju / obiteljskim centrima (2008.), Zakona o potvrđivanju Konvencije o nadležnosti, mjerodavnom pravu, priznanju, izvršenju i suradnji na području roditeljske odgovornosti i mjerama za zaštitu djece (2009.), Zakona o provedbi Konvencije o građanskopravnim vidovima međunarodne otmice djece (2016.), Zakona o provedbi Uredbe Vijeća (EU) 2019/1111 od 25. lipnja 2019. o nadležnosti, priznavanju i izvršenju odluka u bračnim sporovima i u stvarima povezanim s roditeljskom odgovornošću te o međunarodnoj otmici djece (2021.)).
Autorica je triju monografija te je autorica ili koautorica više desetaka znanstvenih i stručnih radova. Redovito održava priopćenja na međunarodnim i domaćim znanstvenim i stručnim skupovima. Članica je Međunarodnog udruženja za obiteljsko pravo, Hrvatskog društva za građanskopravne znanosti i praksu te Hrvatskog društva za obiteljsku medijaciju.
Izv. Prof. Dr. Sc. IVANA MAUROVIĆ
Izv. prof. dr. sc. Ivana Maurović, socijalna pedagoginja, zaposlena na Odsjeku za poremećaje u ponašanju Edukacijsko-rehabilitacijskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu (ERF). Jedna je od inicijatorica osnivanja te voditeljica Centra za podršku studentima i razvoj karijera, ustrojstvene jedinice ERF-a. Doktorirala je 2015. godine na Studijskom centru socijalnog rada Pravnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu obranivši disertaciju „Otpornost adolescenata u dječjim domovima“. Iste godine, završila je i edukaciju iz integrativne psihoterapije. Područja njezinog znanstvenog, nastavnog i stručnog interesa uključuju: koncept otpornosti kod djece i mladih s problemima u ponašanju i sustava koji ih okružuju (obitelj, zajednica, stručnjaci), intervencije temeljene na znanjima o traumi, biografski rad s djecom u izvanobiteljskoj skrbi, nasilje u mladenačkim vezama te profesionalni razvoj profesionalnih pomagača, posebice socijalnih pedagoga. Svoja istraživanja i praktične spoznaje objavila je u preko 30 znanstvenih i stručnih radova. Sudjelovala je i/ili vodila preko 15 znanstvenih i stručnih projekata, primjerice: „ISKORAK – Program za unaprjeđenje i intervencija za djecu i mlade s problemima u ponašanju“; „Specifična obilježja obitelji u riziku: doprinos planiranju kompleksnih intervencija“ (HRZZ); „Otpornost stručnjaka različitih profesija“; „Dobrobit i mentalno zdravlje znanstvenika na početku karijere u Hrvatskoj: Longitudinalno istraživanje“ (HRZZ). Suurednica je tematskog broja „Mental Health of Vulnerable Groups: Predictors, Mechanisms, and Interventions“, časopisa Frontiers in Psychiatry. Sudjelovala je kao izlagačica, članica/predsjednica organizacijskog i programskog odbora na brojnim domaćim i međunarodnim znanstvenim i stručnim skupovima. Ima desetogodišnje iskustvo u evaluaciji stručnih projekata kojima su nositelji različite nevladine organizacije. Trenutno je voditeljica/izvoditeljica provedbe neovisne procjene aktivnosti obiteljskog suradnika. Kontinuirano je aktivna u izravnom radu s korisnicima; prethodno kao odgajateljica u Dječjem domu, a trenutno kroz svoj angažman na Fakultetu, gdje u okviru Odgojnog savjetovališta Nastavno-kliničkog centra ERF-a provodi savjetovanje s djecom, mladima i obiteljima u riziku.
JOANNA ROGERS
Joanna Rogers magistrirala je socijalni rad na Sveučilištu Ersta Sköndal u Stockholmu i ima više od 30 godina iskustva u jačanju sustava zaštite djece, politikama i programima socijalne zaštite, uključivanju osoba s invaliditetom, razvoju socijalnih usluga te jačanju radne snage u socijalnim službama, kao i reformi sustava skrbi o djeci. Ima bogato iskustvo u suradnji s UNICEF-ovim nacionalnim i regionalnim uredima, nacionalnim i lokalnim vladama, Azijskom razvojnom bankom (ADB) i nevladinim organizacijama na planiranju, provedbi i praćenju nacionalnih i lokalnih programa za uključivanje osoba s invaliditetom, razvoj socijalnih usluga, zaštitu djece i socijalnu zaštitu. Radila je na zadacima za UNICEF ECARO i EAPRO u području jačanja radne snage socijalnih službi, javnog financiranja za djecu te je podržavala sjedište ADB-a u Manili u razvoju strateškog okvira za uključivanje osoba s invaliditetom. Trenutačno pruža vodeću tehničku podršku za UNICEF ECARO u projektima Tehničkog instrumenta podrške o alternativnoj skrbi za djecu u Slovačkoj i Andaluziji, te za UNICEF u Turkmenistanu, a bila je i glavna autorica TransMoNEE analitičkog izvješća o alternativnoj skrbi u regiji ECA pod nazivom „Putovi prema boljoj zaštiti“ (2023.).
KATJA VRHUNC PFEIFER
Katja Vrhunc Pfeifer (rođena 14. lipnja 1991. u Ljubljani) stručnjakinja je u području odgojnih i obrazovnih znanosti i socijalne pedagogije. Diplomirala je pravo na Europskom pravnom fakultetu pri Sveučilištu u Novoj Gorici, a zatim stekla magisterij iz socijalne pedagogije na Pedagoškom fakultetu Sveučilišta u Primorskoj, gdje je i doktorirala iz područja odgojnih i obrazovnih znanosti.
Njezin profesionalni rad usmjeren je na krizne intervencije u odgojno-obrazovnim ustanovama, posebice u području tretmana djece i adolescenata s emocionalnim problemima i problemima u ponašanju. Katja Vrhunc Pfeifer aktivno je uključena u istraživačke projekte kao docentica na Pedagoškom fakultetu Sveučilišta u Primorskoj, gdje se bavi modernizacijom pedagoških studijskih programa te fenomenološkom i etiološkom analizom emocionalnih poremećaja i poremećaja u ponašanju. Također drži tečajeve i seminare za studente, koordinira socijalno-pedagošku praksu te je sumentorica završnih radova.
Njezin znanstveni i stručni rad značajno je pridonio razvoju kriznih intervencija u Sloveniji. Ističu se dva njezina važna znanstvena rada:
- Znanstvena monografija „Krizne intervencije u odgojno-obrazovnim ustanovama (stručnim centrima)“ (2021.). Vrhunc Pfeifer je u suradnji s Mitjom Krajnčanom objavila rad koji nudi smjernice za postupanje u kriznim situacijama u ustanovama za odgoj djece i adolescenata s emocionalnim i bihevioralnim poremećajima.
- Doktorska disertacija „Osposobljenost edukatora u specijalističkim centrima za krizne intervencije“ (2023., doktorska disertacija: Ovaj doktorski rad istražuje kompetencije edukatora u kriznim intervencijama, što daje uvid u izazove s kojima se susreću.
Osim toga, bavi se i specifičnim istraživanjima samoozljeđivačkog ponašanja, timskog rada u obrazovanju i utjecaja kriznih situacija na djecu i adolescente. Njezin rad usmjeren je na poboljšanje obrazovnih pristupa i učinkovitije rješavanje kriza u obrazovnim institucijama.
LAURA PARKER
Laura Parker je stručnjakinja za ljudska prava s iskustvom u područjima prisilnog raseljavanja, apatridije i mješovitih migracija. Radila je za organizacije civilnog društva, UNHCR i IOM u Africi, Latinskoj Americi, regiji MENA i Europi na zaštiti prava izbjeglica i migranata, pravnim reformama i razvoju politika, pružanju pravne i humanitarne pomoći, alternativama za pritvor, zaštiti djece, suzbijanju trgovine ljudima i dokumentaciji pravnog identiteta. Trenutačno vodi tim za zaštitu pri UNHCR-u u Hrvatskoj, s fokusom na azil, integraciju i apatridiju. Završila je diplomski studij ljudskih prava na School of Oriental and African Studies (SOAS), Sveučilište u Londonu, a preddiplomski studij modernih jezika na Sveučilištu u Cambridgeu.
LEAH JAMES
Leah James je stručnjakinja za mentalno zdravlje i psihosocijalnu podršku (MZPSP) u Odjelu za zaštitu djece u Regionalnom uredu UNICEF-a za Europu i srednju Aziju, sa sjedištem u Budimpešti. Ima doktorat iz socijalne psihologije i socijalnog rada i magisterij iz kliničkog socijalnog rada na Sveučilištu Michigan. Leah ima 15 godina iskustva u pružanju tehničke podrške za MZPSP u međunarodnim nevladinim organizacijama i agencijama UN-a u humanitarnim i razvojnim okruženjima, uključujući Ukrajinu, Irak, Libanon, Jordan, Kolumbiju, Nepal i Haiti. Leah je također znanstveni suradnik na Institutu za bihevioralne znanosti na Sveučilištu Colorado, Boulder i ima veliko iskustvo u provođenju intervencijskih istraživanja usmjerenih na MHPSS u hitnim situacijama.
LJILJANA ROGIĆ ŠNEPERGER
Ljiljana Rogić Šneperger, mag. socijalnog rada i supervizorica psihosocijalnog rada. Zaposlena u Hrvatskom zavodu za socijalni rad u Sektoru za stručnu podršku i unapređenje stručnog rada u Službi za podršku udomiteljstvu, uslugama i naknadama socijalne skrbi. Dugi niz godina radila je u neposrednom radu sa udomiteljima, kao članica Tima za udomiteljstvo Grada Zagreba. Provodi superviziju stručnih radnika u sustavu socijalne skrbi, provodila je superviziju stručnih radnika u pravosuđu, udomitelja i dr.
MAJA LAKLIJA
Maja Laklija je socijalna radnica koja trenutno u znanstveno-nastavnom zvanju redovite profesorice vodi nastavu na preddiplomskom i diplomskom studiju socijalnog rada te sudjeluje u izvođenju nastave na poslijediplomskim specijalističkim te doktorskom studiju pri Pravnom fakultetu, Studijskom centru socijalnog rada Sveučilišta u Zagrebu. Licencirana je supervizorica i metasupervizorica. Od 2014. izvršna je urednica časopisa Socijalne teme: Časopis za pitanja socijalnog rada i srodnih znanosti, a od ožujka 2020. članica uredništva Ljetopisa socijalnog rada (urednica područja kvalitativna istraživanja). Svoj znanstveni i stručni interes vezuje uz područje socijalnog rada s obitelji, djecu u skrbi s podebnim naglaskom na udomiteljsku skrb za djecu. Dosad je sudjelovala na brojnim međunarodnim i domaćim znanstvenim i stručnim konferencijama i skupovima. Te je autorica preko 50 znanstvenih i stručnih članaka.
MARIA ELEONORA BENINI
Maria Eleonora Benini stručnjakinja je za zaštitu djece u UNICEF-u usmjerena na alternativnu skrb i skrbništvo. S više od osam godina iskustva u UNHCR-u u područjima zaštite djece, rodno uvjetovanog nasilja i zaštite u zajednici, koordinirala je humanitarne akcije u više regija, uključujući Mediteran, Latinsku Ameriku, Srednju Ameriku i Srednju Europu. Radila je na nacionalnim, regionalnim i globalnim pozicijama te je pružala tehničku pomoć sustavima UN-a i nadležnim tijelima državnih uprava. Maria Eleonora ima LLM diplomu iz javnog međunarodnog prava sa sveučilišta King’s College u Londonu i magistarsku diplomu naprednog programa prava sa Sveučilišta u Bologni. Tečno govori četiri jezika i aktivna je sudionica globalnih inicijativa za sigurnost.
MARIA MARGHERITA MAGLIETTI
Maria Margherita Maglietti pridružila se UNICEF-ovu Regionalnom timu za Europu i središnju Aziju u prosincu 2022. kao stručnjakinja za rodno uvjetovano nasilje, sa sjedištem u Budimpešti. Glavni joj je cilj unaprjeđenje portfelja za rodno uvjetovano nasilje u sklopu reakcije na krizne situacije u Europi i središnoj Aziji. Gđa. Maglietti također nastoji unaprijediti djelovanje usmjereno na zaštitu od seksualnog iskorištavanja i zlostavljanja te podržava širi program regionalnog ureda za djecu migrante. Pokreće je snažna predanost osnaženju i zaštiti djevojčica i žena, a ima 15 godina radnog iskustva u Europi i na Bliskom istoku. Gđa. Maglietti niz je godina surađivala s UNFPA-om (Agencijom Ujedinjenih naroda za seksualno i reproduktivno zdravlje) kao koordinatorica i stručnjakinja za program rodno uvjetovanog nasilja u Jordanu i Turskoj prije nego što se pridružila UNICEF-u 2019. kao stručnjakinja za rodno uvjetovano nasilje u Italiji. Odande je također koordinirala višedržavni program, koji je uključivao Bugarsku, Grčku i Srbiju. Magistrirala je ljudska prava na Sveučilištu u Essexu i ima diplomu političkih znanosti Sveučilišta u Bologni.
MARIJA IGREC
Rođena sam 1970. u Varaždinu gdje i sada živim. Srednjoškolsko obrazovanje završila sam u SC “Gabrijel Santo” – upravno -pravni smjer , a naknadno i Srednju medicinsku školu te stekla zvanje Fizioterapeutskog tehničara. Više od 20 godina udomiteljica sam djece bez adekvatne roditeljske skrbi u čemu sam pronašla smisao,
veselje i zadovoljstvo. Tijekom tog perioda udomila sam 16-ero djece . Brinula sam o bebama, djeci sa teškoćama u razvoju kao i o djeci nacionalne manjine. Osim što sam udomiteljica, majka sam dvije odrasle kćeri – Dore i Martine. Trenutno obnašam funkciju predsjednice Foruma za kvalitetno udomitljstvo djece , a ujedno sam i
predsjednica Udruge udomitelja za djecu i mlade Varaždinske županije Zipka. U udrugama civilnog društva aktivna sam od samog njihovog osnutka (jedan sam od osnivača udruge Zipka). Svojim djelovanjem nastojim osvjestiti javnost o važnosti udomiteljstva te poboljšati status kako udomljene djece tako i udomitelja.
MARTIN PUNAKS
Martin Punaks je stručnjak za zaštitu djece u Regionalnom uredu UNICEF-a za Europu i središnju Aziju. Ima 25 godina profesionalnog iskustva u zaštiti djece, reformi skrbi i međunarodnom razvoju. Ima magisterij iz antropologije razvoja sa Škole za orijentalne i afričke studije Sveučilišta u Londonu. Martin je radio u službama za podršku obitelji u zajednici u Ujedinjenom Kraljevstvu i vodio reintegraciju djece, napuštanje skrbi i humanitarne programe u Indiji i Nepalu. Bio je pionir kampanje u Nepalu za prepoznavanje trgovine ljudima u sirotištima i za sprječavanje volonterskog turizma u sirotištima. Preko UNICEF-a u Keniji pomogao je izradi nacionalne strategije reforme skrbi za kenijsku vladu. Također je razvio strategiju izgradnje pokreta za Obitelj za svako dijete, globalnu mrežu lokalnih organizacija civilnog društva za prava djece. U novije vrijeme Martin je podržao UN-ovu neovisnu stručnjakinju za albinizam u izradi njezinog izvješća za Generalnu skupštinu UN-a o djeci s albinizmom i pravu na obiteljski život, te pomagao ženskim organizacijama u Africi i središnjoj Aziji da razviju kulturno kontekstualizirane politike zaštite. Martin je vodio obuku i tehničku podršku za tisuće stručnjaka u reformi zaštite djece i skrbi u više od 70 zemalja, uključujući mnoge europske i srednjoazijske zemlje. Trenutačno živi u južnom Londonu sa svojom obitelji i strastveni je borac za prava djece i obitelji posvuda.
MARTINA
Martina, djevojka s iskustvom udomiteljske skrbi
Ja sam Martina i trenutno je deveta godina života u udomiteljskoj obitelji, što me i motiviralo da govorim o tome kako bi djeca imala što kvalitetniju obitelj.
Završila sam srednju glazbenu školu u Rijeci, smjer pjevanje, a nakon toga, odlučila sam se posvetiti nečemu drugome. Trenutno studiram na Edukacijsko-rehabilitacijskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, smjer rehabilitacija, gdje stječem znanja i vještine potrebne za rad s ranjivim skupinama, uključujući djecu i mlade u sustavu udomiteljstva.
Moja želja je baviti se svime time, a vjerujem da moje iskustvo može pridonijeti pozitivnim promjenama. Želim se zalagati za bolju podršku, resurse i mogućnosti za udomljenu djecu i udomitelje, jer svako dijete zaslužuje imati obitelj.
NARD HUIJBREGTS
Nard Huijbregts glavni je savjetnik za socijalnu politiku u Institutu za istraživanje ekonomske politike (EPRI), globalnoj ustanovi sa sjedištem u Cape Townu, Južnoafrička Republika. Radno iskustvo stekao je u području istraživanja i političkog savjetovanja u Africi (Nigerija, Južnoafrička Republika, Mauritanija i druge zemlje), Europi i srednjoj Aziji (među ostalima u Hrvatskoj, Bjelorusiji i Uzbekistanu) te Aziji i Pacifiku (Kina, Tajland, Fidži, Vijetnam itd.), pružajući savjetodavne usluge za UNICEF, Azijsku banku za razvoj, WFP, FCDO, Afričku uniju, ILO, organizaciju Save the Children i brojne druge partnere za razvoj i državne agencije. Nard je specijaliziran za oblikovanje, provedbu i ocjenjivanje politika socijalne zaštite i zaštite djece.
NORA SHABANI
Nora Shabani stručnjakinja je za obrazovanje / koordinatorica za osobe s invaliditetom u Regionalnom uredu UNICEF-a za Europu i središnju Aziju. U toj ulozi vodi i koordinira rad UNICEF-a u području uključivog obrazovanja i podupire međusektorsku koordinaciju uključivanja djece s invaliditetom, među ostalim kroz deinstitucionalizaciju i reforme skrbi o djeci. Nora s nacionalnim timovima UNICEF-a i državnim dionicima blisko surađuje na problemima prepreka s kojima se marginalizirana djeca, a posebice djeca s invaliditetom, suočavaju pri ostvarivanju svojih prava. Podržava provedbu inovativnih rješenja i sustavnih pristupa kojima se nastoji spriječiti njihova segregacija i isključenost. Ima više od 25 godina radnog iskustva, uključujući i rad u Turskoj i Sjevernoj Makedoniji. Nora je magistrirala uključivo posebno obrazovanje na Sveučilištu Roehampton, London, UK.
ROBBIE GILLIGAN
Robbie Gilligan je profesor emeritus na Fakultetu za socijalni rad i socijalnu politiku, Trinity College Dublin. Dugo je radi u području alternativne skrbi za djecu i mlade kao istraživač, edukator socijalnog rada, socijalni radnik i udomitelj. Također je priznati istraživač u području života odraslih osoba s iskustvom skrbi. Član je Odbora Europske znanstvene udruge za rezidencijalnu i obiteljsku skrb te INTRAC-a – Međunarodne istraživačke mreže o prijelazima iz skrbi u odraslu dob.
Robbie je pridonio poglavljem o relacijskoj složenosti srodničke skrbi u nadolazećem Routledgeovom priručniku za istraživanje socijalnog rada s djecom i obiteljima. Trenutno je suvoditelj istraživanja koje financira irska vlada, pod nazivom „Odrasli nakon skrbi – deset godina kasnije“, koje provodi tim sa Sveučilišta Trinity College Dublin i Sveučilišta Sussex. Također je služio kao neformalni savjetnik za nedavno izvješće OECD-a o odraslima nakon skrbi. Za potpuni popis njegovih publikacija i radova, pogledajte: https://orcid.org/0000-0002-4150-3523; uključeni su brojni radovi o udomiteljskoj skrbi i srodničkoj skrbi, kao i o pitanjima politike povezne s ovom temom.
SUZANA VARGOVIĆ
Suzana Vargović, rođ.1965 voditeljica Udruge Breza iz Osijeka, pedagoginja.
Educirala sam se u području socijalne pedagogije u Švicarskoj, Njemačkoj, stjecala praktična znanja i metode u radu s ranjivim skupinama mladih u Australiji i Njemačkoj. Trenutno završavam poslijediplomski studij art terapije.
Imam tridesetogodišnje iskustvo u direktnom radu s ranjivim skupinama posebno s djecom i mladima. U sklopu Udruge Breza 2001.g. osnovala sam Socijalno terapijsku zajednicu za djecu i mlade s problemima u ponašanju a 2005g. savjetovalište za obitelj i mlade u sklopu Udruge koje daje podršku korisnicima Zajednice i njihovim roditeljima. Razvijam inovativne programe rada s rizičnim skupinama djece i mladih te u suradnji s švicarskim organizacijama ( individualnu podršku za djecu s kombiniranim smetnjama, posttretmansku podrška mladih u procesu osamostaljenja ) pružajući socijalne usluge usmjerene osnaživanju djece i mladih kako bi prevladali svoje poteškoće i naučili životne vještine potrebne za osamostaljivanje.
Sudjelujem u organiziranju raznih kulturnih događanja kojima potiče inkluziju ranjivih skupina djece mladih i odraslih kako bi mogli participirati u javnom životu.
Zajedno sa suradnicima i korisnicima 2004. g. pokrećem međunarodni obiteljski pedagoški festival Zemlja bez granica kao platformu međusektorske suradnje za promoviranje inovativnih metoda tehnika rada s djecom koje potiču razvoj kreativnosti stvaralaštva. Zalažem se za participativni model u kreiranju festivala gdje se zajedno s djecom i mladima osmišljavaju javna događanja i programi.
Kroz bogato iskustvo rada s inozemnim organizacijama promoviram suradnju razmjenu iskustava rada s ranjivim skupinama tako da smo ostvarili suradnju i s Tahoku sveučilištem u Japanu koji su festival Zemlja bez granica uvrstili u model za internacionalnog neformalnog obrazovanja djece i mladih.
Od 2010-2024.g. zajedno sa suradnicima pilotiram različite programe, provodeći 97 međunarodnih projekata u području rada s mladima, razvoja socijalnih usluga za osobe u riziku od isključenosti i području socijalnog poduzetništva.
Od 2023 g. pokrećem pilot program odmora od skrbi za udomitelje U Osječko baranjskoj i Primorsko goranskoj županiji kako bi se odgovorilo na potrebe udomitelja.
TANJA ŽAJA
Tanja Žaja, ravnateljica je Uprave za obitelj i socijalnu politiku u Ministarstvu rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike.
Diplomirana je pravnica s dugogodišnjim iskustvom rada u sustavu socijalne skrbi.
Vodila je projekt informatizacije sustava socijalne skrbi i povezivanja centara za socijalnu skrb te se kroz zajedničke međuresorne aktivnosti posebno bavila zaštitom prava djece.
Univ. Spec. Act. Soc. TOMISLAV RAMLJAK
Voditelj Centra za nestalu i zlostavljanu djecu & Centra za sigurniji internet | Stručnjak za online sigurnost djece i stalni sudski vještak| Specijalistički studij socijalnog rada
Kroz funkciju voditelja Centra za nestalu i zlostavljanu djecu i Centra za sigurniji Internet, misija mi je promicanje sigurnosti djece u online i offline okruženju. Uz to sam i stalni sudski vještak iz područja zaštite djece na internetu te aktivan predavač i edukator na brojnim domaćim i stranim stručnim konferencijama koje se bave temama prevencije zlostavljanja djece putem novih tehnologija.
Ujedno sam pokretača Europskog harmoniziranog broja za nestalu djecu 116 000 u Republici Hrvatskoj (od 2013. godine) te sam aktivni zagovornik implementacije AMBER alert sustava u Republici Hrvatskoj.
Među rijetkim sam stručnjacima u ovom području koji su završili specijalizirane edukacije vezane uz forenziku materijala sa seksualnim zlostavljanjem djece na internetu u INTERPOL-u i EUROPOL-u, a osim što educiram stručnjake, surađujem i s relevantnim institucijama u području zaštite dječjih prava.
Trenutno pohađam doktorski studij socijalnog rada Sveučilišta u Zagrebu, te sam psihoterapeut pod supervizijom.
ZDENKA MALTAR
Zdenka Maltar, zaposlena je kao socijalna radnica u Područnom uredu Dubrava, Hrvatskog zavoda za socijalni rad od 2005. godine, a kao socijalna radnica započela je svoj profesionalni put u Centru za socijalnu skrb Maksimir 1980. godine. Tijekom svoje dugogodišnje karijere radila je na poslovima općeg socijalnog rada te pružanju pomoći i podrške osobama u teškim materijalnim prilikama, uključivo upućivanje korisnika u prava iz sustava socijalne skrbi. Vezano uz uvođenje informacijske platforme SocSkrb, 2013. i 2014. godine bila je članica stručnog tima nadležnog ministarstva zaduženog za edukaciju djelatnika centara za socijalnu skrb za primjenu i korištenje navedene aplikacije. Na konferencijama socijalnih radnika imala je niz izlaganja na različite stručne teme, primjerice „Informatizacija sustava socijalne skrbi i ujednačavanje rada centara za socijalnu skrb na području RH“ i „Izazovi u radu s jednoroditeljskim obiteljima s iskustvom siromaštva“. Od 2023. godine ima ulogu mlađeg eksperta za edukaciju i podršku korisnicima na terenu, vezano uz klasifikaciju lokalnih socijalnih naknada primjenom ESSPROS metodologije. Gospođa Maltar aktivno podržava djelovanje različitih organizacija civilnog društva koje se bave podrškom osobama s invaliditetom.
CATH LARKINS
Cath Larkins je profesorica studija djetinjstva, sudirektorica Centra za sudjelovanje djece i mladih, na Sveučilištu Central Lancashire i sudirektorica SOCRATES-a (Tim za brzu evaluaciju socijalne skrbi). Također je konzultantica koja surađuje s vladinim institucijama, organizacijama civilnog društva te djecom i mladima na jačanju procesa sudjelovanja djece u Europi. Više od 25 godina radi s djecom i mladima s iskustvom skrbi, kao zagovarateljica, istraživačica i aktivistica.
NATALIYA EFREMOVA
Nataliya Efremova je studirala pravo na Sveučilištu St. Kliment Ohridski u Sofiji i magistrirala ekonomiju na Sveučilištu St. Cyril and St Methodius u Velikom Trnovu. U razdoblju od 2003. do 2008. godine bila je ravnateljica Uprave za upravljanje programima i projektima Ministarstva zdravlja. Od 2009. do 2012. obnašala je dužnost zamjenice ravnatelja Glavne uprave za europske fondove, međunarodne projekte i programe Ministarstva rada i socijalne politike, nakon čega je od 2016. bila glavna ravnateljica iste uprave. Od kolovoza 2022. do lipnja 2023. radila je kao zamjenica ministra rada i socijalne politike, a od lipnja 2023. ponovno obnaša dužnost zamjenice glavnog ravnatelja Glavne uprave za europske fondove, međunarodne projekte i programe. Zamjenica ministra Natalia Efremova organizira i koordinira aktivnosti Ministarstva rada i socijalne politike u području europskih fondova, međunarodnih programa i projekata, međunarodne suradnje i koordinacije o pitanjima Europske unije. Nadzire i koordinira rad Glavne uprave za europske fondove, međunarodne programe i projekte, Uprave za međunarodnu suradnju, programe i europske integracije i Uprave za međunarodnu suradnju, programe i europske integracije Agencije za socijalnu pomoć.
Dr. Sc. IVANA BORIĆ
Dr. Sc. Ivana Borić, redovita profesorica, Sveučilište u Zagrebu, Edukacijsko-rehabilitacijski fakultet, ivana.boric@erf.unizg.hr
Socijalna pedagoginja, zaposlena na Edukacijsko-rehabilitacijskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Njezin je glavni znanstveni i stručni interes područje prava djece, posebno pravo na sudjelovanje i alternativnu skrb za djecu i mlade. Ima bogato iskustvo u vođenju istraživanja koja uključuju djecu, mlade i odrasle koji pripadaju ranjivim skupinama i nalaze se u ranjivim životnim situacijama. Ivana je članica mreža EUROCHILD i INPAC (Međunarodne mreže za sudjelovanje djece i mladih u alternativnoj skrbi) te odbora udruge EUSARF (Europske znanstvene udruge za rezidencijalnu i obiteljsku skrb za djecu i adolescente).
KATARINA IVANKOVIĆ KNEŽEVIĆ
Katarina Ivanković Knežević ravnateljica je za socijalna prava i uključivanje Glavne uprave za zapošljavanje, socijalna pitanja i uključivanje Europske komisije od rujna 2018. Njezino je područje aktivnosti modernizacija sustava socijalne zaštite i širih socijalnih politika kojima se potiče socijalno uključivanje i uključivanje na tržište rada provedbom europskog stupa socijalnih prava i ostalih relevantnih socijalnih politika Europske unije. Upravlja radom u području invaliditeta i uključivanja te je također koordinatorica za ravnopravnost Glavne uprave za zapošljavanje, socijalna pitanja i uključivanje Europske komisije. Prije pridruživanja Europskoj komisiji obnašala je funkciju državne tajnice u Ministarstvu rada i mirovinskog sustava Republike Hrvatske, gdje je bila odgovorna za upravljanje i provedu instrumenata Europskog socijalnog fonda i ostalih instrumenata EU-a usmjerenih na razvoj ljudskih resursa. Posljednjih 20 godina njezini su stručni interesi ljudska prava i ravnopravnost spolova, socijalne politike i politike zapošljavanja.
TATJANA KATKIĆ STANIĆ
Tatjana Katkić Stanić socijalna je radnica s ukupno 30 godina radnog iskustva na poslovima dječjih prava i zaštite djece u sustavu socijalne skrbi i pravosuđa, doktorandica na Pravnom fakultetu u Zagrebu – Studijskom centru socijalnog rada.
Svoje profesionalno usavršavanje započela je kao socijalna radnica – praktičarka u svakodnevnom radu s djecom, mladima i obiteljima u riziku, a nastavila na rukovodećim poslovima od voditeljice Centra za socijalnu skrb i upraviteljice Odgojnog zavoda, do načelnice sektora za politike za djecu, mlade i obitelj i unapređenje stručnog rada, te ravnateljice Uprave za socijalnu skrb i Zavoda za socijalni rad.
U svom profesionalnom radu nastoji je kombinirati praktično i upravljačko iskustvo, implementirajući znanja i vještine stečene na razini donositelja odluka u području socijalne politike kako bih unaprijedila praksu i zalagala se za bolju zaštitu kroz strateške i zakonske prijedloge u ostvarivanju prava djece, te mladih, posebice kao članica Upravnog odbora za prava djeteta i članica ekspertne skupine za prava i borbu protiv nasilja nad djecom u Vijeću Europe.
U dugogodišnjoj suradnji s UNICEF-om nastoji unaprijediti sustav zaštite djece kroz koordinaciju i sudjelovanje u različitim programima i projektima “Za jaču obitelj”, Iskorak, Faza III EU jamstva za svako dijete, a s ciljem poboljšanja usluga i intervencija u području zaštite djece, te prevencije siromaštva i socijalne isključenosti.
Provodila je edukacije za sustav socijalne skrbi, pravosuđa i policije u području nasilja u obitelji, zaštite djece, mladih i obitelji i međuresorne suradnje u području zaštite djece.
Licencirana je obiteljska medijatorica i medijatorica u slučajevima međunarodne otmice djece, provoditeljica psihosocijalnog tretmana za počinitelje nasilja u obitelji i grupnih tretmana djece i mladih radi prevencije problema u ponašanju.
U periodu od 2004. do 2009. bila je predsjednica Hrvatske udruge socijalnih radnika i članica Izvršnog odbora Europske udruge socijalnih radnika.
Voditeljica i članica radnih skupina za izradu zakona, strateških dokumenata, protokola i smjernica u području zaštite djece i mladih i nacionalna koordinatorica EU jamstva za svako dijete.
SOFIJA ZACHARAK
Sofia Zacharaki izabrana je za članicu grčkog parlamenta za Nea Demokratiu na parlamentarnim izborima u Grčkoj u lipnju 2023., predstavljajući izbornu jedinicu Istočne Atike.
27. lipnja 2023. imenovana je ministricom socijalne kohezije i obiteljskih pitanja u kabinetu Kyriakosa Mitsotakisa.
Zamjenicom ministra turističkog obrazovanja i posebnih oblika turizma imenovana je u siječnju 2021. godine i obnašala je dužnost do svibnja 2023. godine.
Prethodno je od srpnja 2019. do siječnja 2021. obnašala dužnost zamjenice ministra obrazovanja i vjera.
Prije imenovanja radila je kao glasnogovornica Nea Demokratie, tada vodeće oporbene stranke desnog centra u Grčkoj, stranke članice EPP-a.
Prije toga i više od 2 godine, Sofia je bila zamjenica glasnogovornika stranke. Prije toga, od 2012. do 2014. bila je savjetnica za europske i međunarodne poslove ministra razvoja te je sudjelovala u pripremi grčkog predsjedanja Vijećem Europske unije.
Alumna je programa State Departmenta. Godine 2015. predstavljala je Grčku u International Leadership Visitor Programme u SAD-u u području “Uloga privatno-javnih partnerstava u restrukturiranju gospodarstava”.
